infarkt

Infarkt miokarda (infarkt srca)

Još jedna kardiovaskularna bolest, grupa ishemijske bolesti srca, veoma zastupljena u populaciji i jedna od najčešćih uzroka smrti, povezana kako sa nekvalitetnom ishranom, stresom, nedovoljnom fizičkom aktivnošću, tako i sa pridruženim bolestima, poput visokog krvnog pritiska, hiperlipidemije, gojaznosti,  jeste infarkt miokarda, odnosno infarkt srca.

Upravo iz tog razloga, tim specijalista medicine rada Medical Dental Grupa Vam u nastavku teksta govori o tome šta je infarkt srca, kako nastaje, koji ga simptomi prate, kako se dijagnostikuje i leči, ali i o tome koje posledice na dalji život i rad ostavlja osobi koja je preležala isti.

Akutni infarkt srca je oblik kardiovaskularne bolesti srca koji nastaje kada se potpuno prekine cirkulacija krvi kroz koronarnu arteriju, odnosno zbog potpune okluzije (zatvaranja) koronarne arterije. Na taj način dolazi do oštećenja i izumiranja ćelija srčanog mišića, tzv. ishemijska nekroza miokarda, pa dolazi do trajnog gubitka srčanog tkiva.

Infarkt srca je jedan od veoma zastupljenih uzroka smrti kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju. Procenjuje se da u Srbiji godišnje infarkt srca doživi oko 10 000 ljudi, 30% od tog broja umre, a više od polovine tog procenta umre i pre nego što osobe dodju do bolnice.

Infarkt srca češće pogađa muškarce nego žene, mada se ta učestalost sa ulaskom žena u menopauzu gotovo izjednačava i sve češći je kod osoba mlađih od 40 godina. Čest je u jutarnjim časovima i kod većine bolesnika javlja se nakon nekog velikog emocionalnog stresa ili jake fizičke aktivnosti.

Uzrok naglog prekida koronarne cirkulacije, odnosno infarkta srca je aterosklerotična lezija koronarne arterije sa rupturom ili erozijom endotela, zbog čega nastaje tromb koji u potpunosti začepi istu. Poznati faktori rizika koji potenciraju i ubrzavaju nastanak ateroskleroze jesu hiperlipidemija, pušenje, visok pritisak, šećerna bolest.

Pored ateroskleroze do nastanka akutnog infarkta srca mogu dovesti i urođene anomalije koronarnih arterija, spazam ili grč koronarnog suda, disekcija aorte, zapaljenje koronarnog krvnog suda, zloupotreba psihoaktivnih supstanci kao što su kokain, ekstazi, amfetamin.

Veličina infarkta i klinička slika zavisi od veličine arterije koja snabdeva odgovarajući deo srca. U vezi sa tim, ako do okluzije dođe u maloj grani koronarne arterije distalnoj, nekroza srčanog mišića je manja, klinička slika je blaga, retke su komplikacije i dalji tok posle preležanog infarkta je uglavnom dobar. Međutim, kada se radi o proksimalnoj okluziji velike grane koronarne arterije, nekroza je veća ili velika, klinička slika teža ili veoma teška, sa većim komplikacijama i težem daljem toku.

Infarkt miokarda se ispoljava anginoznim bolom koji je izuzetno jak i traje nekoliko sati. Po lokalizaciji, karakteru i širenju sličan je bolu kod angine pektoris (pisano u prethodnom tekstu), ali mnogo jači i duže traje (na skali od 1 do 10 ocenjuje se sa 10, a traje duže od 20 minuta, nekada i nekoliko sati). Prateći simptomi u vidu znojenja, malaksalosti, muke, povraćanja, omaglice, gušenja i uznemirenosti su veoma izraženi.

Kod manjeg broja bolesnika akutni infarkt miokarda ima nekarakterističnu kliničku sliku. Nekih 15 do 20%  bolesnika oseća veoma blag bol ili ga i nema, što se češće dešava kod dijabetičara, žena i starijih bolesnika, pa se kod njih preležani infarkt otkrije ekg-om koji je urađen kasnije, tokom nekog drugog pregleda.

Dijagnoza infarkta srca se postavlja na osnovu karakterističnih promena u kliničkoj slici, elektrokardiogramu (ekg) i biohemijskim analizama (CK, CK MB, troponin I i T, mioglobin).

Lečenje, sprovodi se lekovima koji služe za razbijanje tromba u koronarnom krvnom sudu (fibrinolitici), kao i perkutanom koronarnom intervencijom sa ugradnjom intrakoronarnog stenta.

Oboleli od akutnog infarkta srca zahteva urgentnu hospitalizaciju. Jako je važno otvaranje koronarnog krvnog suda u prvih 12h od početka pojave bola u grudima, a naročito u prvih 6h. Ukoliko se krvotok uspostavi u toku tog vremenskog perioda, skoro polovina bolesnika neće imati posledice infarkta, čak ni ožiljak na mišiću srca.

Komplikacije koje se dešavaju nakon preležanog infarkta srca su poremećaji srčanog ritma, (mogu dovesti do iznenadne smrti), srčana slabost, ruptura srčanog mišića ili zalistaka, upala srčane kese, nastanak tromba u šupljinama srca sa kasnijom embolizacijom u drugim organima.

Zato je važno kod sumnje na akutni infarkt srca mirovanje i hitan lekarski pregled.

Kada je radna sposobnost u pitanju, posle preležanog akutnog infarkta srca, ona zavisi pre svega od težine infarkta, starosti obolelog i od njegovog radnog mesta.

Pre upućivanja na posao potrebno je uraditi ergometrijski test kako bi se utvrdila tolerancija fizičkih napora bolesnika.

Ako u toku hospitalizacije nije bilo nikakvih komplikacija i po otpustu iz bolnice nije bilo anginoznih bolova ni poremećaja ritma, uz ejekcionu frakciju preko 50%, ovakav bolesnik se može osposobiti za rad nakon tri meseca po otpustu iz bolnice, ali da ne radi teške fizičke poslove, kao ni poslove u hladnjačama i toplim pogonima. Zbog opasnosti od invalidnosti, nije preporučljivo da rade na radnim mestima gde postoji izloženost organskim rastvaračima. Ukoliko zanimanje obolele osobe zahteva fizički napor srednjeg i povremeno težeg stepena, osposobljavanje za rad treba da bude postepeno.  

Zbog značaja infarkta srca kako po život, ali i radnu sposobnost obolelog, tim specijalista medicine rada Medical Dental Grupa u sklopu sistematskih, prethodnih i periodičnih pregleda radnika obavlja pored uzimanja detaljne anamneze i fizičkog pregleda radnika i laboratorijsku analizu krvi i ekg, sa ciljem da se neki od faktora rizika ili sama bolest otkriju na vreme. Uz adekvatne savete i preporuke utiče se na podizanje svesti svakog pregledanog radnika o značaju i merama prevencije koje su bitan faktor u nastanku kardiovaskularnih bolesti.