ateroskleroza

Ateroskleroza

Oboljenja kardiovaskularnog sistema spadaju u najčešća oboljenja u gotovo svim delovima sveta i vodeći su uzrok smrti. Kardiovaskularne bolesti gotovo nikad nisu samostalne bolesti, već nastaju udruživanjem drugih bolesti i faktora rizika. Tako su, bolest koronarnih artrerija, moždani udar i bolest perifernih atrerija uzročno posledično povezane sa aterosklerozom.

U vezi sa tim, tim specijalista medicine rada Medical Dental Grupa Vam u nastavsku teksta govori o tome šta je ateroskleroza, o mehanizmu njenog nastanka, o faktorima na koje se može i na koje se ne može uticati u njenom nastanku, kao i o tome kako se manifestuje, prevenira i leči.

Ateroskleroza predstavlja zadebljanje zida arterija koje prominira u lumen i ispunjeno je žutim kašastim sadržajem. Ona je najteži oblik arteriosleroze, degenerativnog proscesa u arterijama, koji se javlja ranije ili kasnije tokom starenja organizma.

Smatra se da proces ateroskleroze počinje veoma rano, još u detinjstvu, u prvoj dekadi života i duže vreme je bez simptoma. Simptomi počinju da se javljaju negde od četvrte dekade života, kada aterom, koji je osnova ateroskleroze, usled sve većeg nagomilavanja lipida, dovede do suženja krvnog suda. Postepeno povećanje ateroma može da dovede do njegove rupture (pucanja) na koji se nadoveže tromb i tada se javlja opasnost od kompletnog zapušenja krvnog suda.

Do danas nije otkriven pravi uzrok ateroskleroze, ali su faktori koji dovode do njenog nastanka izučeni.

Tako, u grupu faktora rizika za nastanak ateroskleroze koji se ne mogu menjati spadaju starenje, muški pol, genetski faktor (učestalost rane pojave ateroskleroze u porodici).

Grupa faktora rizika koji se mogu menjati, odnosno na koje se može uticati su uglavnom pridružene bolesti poput hipertenzije, hiperlipidemije, diabetes melitusa, niske vrednosti HDL frakcije holesterola, zatim, pušenje, gojaznost, fizička neaktivnost.

Mehanizam nastanka ateroskleroze smatra se da započinje oštećenjem endotela. Oštećenje endotela krvnog suda može nastati usled fizičkih, hemijskih, toksičnih uzroka, a u poslednje vreme se sve više pominju i imunološki uzroci.

Endotel ima mnogobrojne funkcije u krvnom sudu, među najvažnijim je njegovo protektivno dejstvo na krvni sud, a u toku ateroskleroze mnoge od tih funkcija bivaju oštećene.

Najznačajniji faktor koji utiče na krvni sud je mehaničko oštećenje. Ono se tako najčešće javlja na mestima sa najvećom turbulencijom koju stvara krv, a to su mesta gde se arterije račvaju i na mestima gde dolazi do promene lumena, poput aorte, karotidnih arterija i arterija donjih ekstremiteta. Zato na tim mestima najčešće i dolazi do zapušenja krvnog suda.

Drugi važan mehanizam je adhezija (lepljenje) trombocita i infiltracija monocitima. Do toga dolazi tokom oštećenja endotela i njegove funkcije, pa usled povećane propustljivosti krvnog suda nagomilavaju se lipidni depoziti, pre svega LDL frakcije holesterola, što vremenom dovodi do bubrenja plaka (ateromatoznih ploča), čime se stvara mogućnost za njihovo pucanje, vezivanje tromba i kompletne okluzije (zapušenja) krvnog suda.

Kliničke manifestacije ateroskleroze zavise od stepena njenog razvoja i dejstva faktora koji dovode do tromboze i spazma, sa jedne strane i faktora koji se tome suprotstavljaju, sa druge strane.

Tako da ukoliko dođe do kompletnog zapušenja krvnog suda javlja se infarkt srca, mozga, i drugih organa ili ozbiljna insuficijencija periferne cirkulacije, a ukoliko ne dođe do potpunog zapušenja onda dolazi do insuficijencije gore navedenih organa, pa kliničkom slikom dominiraju znaci i simptomi infarkta srca, mozga ili insuficijencije periferne cirkulacije.

Najvažniji način lečenja ateroskleroze je dijetalna ishrana. Preporučuje se hrana biljnog porekla, pre svega povrća, smanjenje unošenja masti, ugljenih hidrata i kalorija. Ukoliko higijensko dijetetske mere ne daju rezultate, mora se pristupiti medikamentoznoj terapiji. Cilj lečenja je da se smanji vrednost holesterola u serumu ispod 5.2 mmol/L, a LDL ispod 4 mmol/L. Kod pacijenata sa simptomima koronarne, cerebrane i periferne arterijske insuficijencije ove vrednosti treba da budu niže: 4.5-5 mmol/L i 3-3.5 mmol/L.

Ateroskleroza, odnosno bolesti koje nastaju usled njenog razvoja, poput infarkta srca, angine pektoris, infarkta mozga, insuficijencije perifernih arterija u velikoj meri utiču na radnu sposobnost obolele osobe. Tako obolela osoba, pored dugog odsustvovanja sa posla, ograničena je i za obavljanje mnogih poslova koje zahtevaju fizički napor, ili zahtevaju promenu radnog mesta ukoliko je to i moguće. Same bolesti pored smanjene radne sposobnosti u velikoj meri utiču i na lošiji kvalitet života iste.

Zbog toga, tim specijalista medicine rada Medical Dental Grupa u sklopu sistematskih, prethodnih i periodičnih pregleda radnika, pored detaljne anamneze i fizikalnog pregleda radnika, obavlja i laboratorijsku analizu krvi i ekg, sa ciljem da se na vreme prepoznaju i otkriju visoke vrednosti lipida u krvi i ostale pridružene bolesti ukoliko ih osoba poseduje.

Isto tako, tim specijalista medicine rada pruža savete o značaju prevencije ateroskleroze, a to su pre svega promena načina života koji je za razvoj ateroskleroze izuzetno važan. O značaju prestanka pušenja, lečenju hipertenzije lekovima koji ne pogoršavaju lipidni status. O važnosti regulisanja dijabetesa, smanjenju telesne težine, većoj fizičkoj aktivnosti i pravilnoj ishrani.

Dokazano je da se pravilnim, energičnim i pravovremenim merama može usporiti napredovanje ateroskleroze, a u nekim slučajevima može doći i do njene regresije. Na taj način se sprečava oštećenje vitalnih organa u organizmu i odlaže poremećaj njihovih funkcija.