Angina pektoris

Angina pektoris

Kardiovaskularne bolesti spadaju u grupu veoma rasprostranjenih bolesti, kako kod nas tako i širom sveta. Neredovna i nepravilna ishrana, smanjena fizička aktivnost, stres, gojaznost, pušenje, jedni su od najčešćih, ali i veoma značajnih faktora koji doprinose razvoju kardiovaskularnih bolesti.

S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti veoma prisutne u populaciji, a ujedno i vodeći uzrok smrti u svim delovima sveta, tim specijalista medicine rada Medical Dental Grupa Vam u nastavku teksta govori o angini pektoris, kardiovaskularnoj bolesti, odnosno jednoj od čestih oblika ishemijske bolesti srca, o tome kako nastaje, kako se manifestuje, dijagnostikuje i leči, ali i o tome kakav uticaj ostavlja na radnu sposobnost obolele osobe.

Angina pektoris predstavlja najčešću manifestaciju ishemijske bolesti srca. O ishemijskoj bolesti srca je opširnije pisano u prethodnom tekstu.

Smatra se da je 30% svih smrtnih ishoda uzrokovano upravo ishemijskim procesom na srcu. Najčešće bolest pogađa radno sposobno stanovništvo u periodu između 45 i 55 godina života, češće muškarce, dok su žene tek u periodu postmenopauze pogođene isto koliko i muškarci, za razliku premenopauznog perioda u kom su relativno bile pošteđene ishemijske bolesti srca.

Angina pektoris nastaje kao posledica ishemije srčanog mišića jer je smanjen dotok kiseonika u srčani mišić usled smanjene ili poremećene cirkulacije krvi, koja kiseonik i doprema do srca, najčešće usled ateroskleroze koronarnih arterija.

Angina pektoris se manifestuje u dva oblika:

  1. Hroničnu stabilnu anginu pektoris
  2. Nestabilnu anginu pektoris

Osnovna karakteristika oba oblika je anginozni bol koji ima tipičnu lokalizaciju, karakter, širenje, intenzitet  i prateće simptome.

  1. Stabilna angina pektoris

Javlja se u toku ili posle napora, fizičkog ili psihičkog (prilikom penjanja uz stepenice, trčanja, nošenja tereta). Anginozni bol može biti provociran kako prijatnim tako i nerijatnim uzbuđenjem, izlaskom na hladan vazduh ili hranom. Kod stabilne angine pektoris bolesnik izbegavanjem faktora provokacije može da kontroliše tegobe.

Anginozni bol se javlja onda kada u uslovima povećanog zahteva srčanog mišića za kiseonikom, kao što je pri pojačanom radu, ne može da bude zadovoljen zbog aterosklerozom sužene koronarne arterije.

Angina nekada može da se javlja samo u određeno doba dana ili da znatno varira od dana do dana, kako u intenzitetu, tako i u pojavi bola.

Tipična lokalizacija bola kod stabilne angine pektoris je iza grudne kosti, a kada bolesnici hoće da objasne gde ih boli, široke ruke pokažu sredogruđe. Karakter bola se ispoljava u vidu stezanja, pritiska, žarenja, kao osećaj težine u grudima. Širenje bola je karakteristično, prema vilici i vratu, u ramenima, rukama, leđima ili u stomaku. Intenzitet bola može biti različit, blag do umeren i kod ovog oblika najčešće traje od 1 do 10 minuta. Od pratećih simptoma tu su malaksalost, hladno preznojavanje, kao i strah, koji su u ovom obliku blaži nego kod ostalih oblika ishemijske bolesti srca.

  1. Nestabilna angina pektoris

Označava oblik ishemijske bolesti srca sa teškom kliničkom slikom čestih anginoznih bolova, koji ne reaguju uvek na primenjenu terapiju. Raniji naziv bio je predinfraktno stanje. Kod 60 do 70% bolesnika bolovi se javljaju nekoliko sati ili dana pre akutnog infarkta miokarda.

Bolovi se javljaju u neočekivanim situacijama, i u naporu, i u mirovanju.

Prema SZO postoje nekoliko klinička oblika nestabilne angine pektoris:

  • Novonastala
  • Angina pektoris u pogoršanju
  • Spontana angina pektoris
  • Postinfarktna angina pektoris

U osnovi nestabilne angine pektoris je komplikovana ateroslerotična pločica i tromb je neokluzivan, pa protok kroz koronarnu arteriju ipak postoji.

Anginozni bol je gotovo isti kao i kod stabilne angine, jedino se razlikuju u intenzitetu i u ovom obliku je umeren do jak, traje do 30 minuta, a prateći simptomi su umereni.

Nestabilna angina pektoris često može da bude porovocirana nekom drugom bolešću ili stanjem poput hipertireoze, anemije, febrilnog stanja, aritmije, neregulisane hipertenzije i dr.

Dijagnoza angine pektoris postavlja se na osnovu dobro uzete anemneze, gde se dobijaju podaci o faktorima rizika za razvoj koronarne bolesti, o anginoznom bolu, zatim biohemijskim analizama koje isključuju nekrozu i EKG promenama ukoliko postoje. Isto tako u zavinosti od potrebe može se raditi holter ekg, ergometrija, UZ srca, koronarografija.

Lečenje angine pektoris se pre svega započinje eleminisanjem faktora rizika (pušenje, lečenje gojaznosti, hiperlipidemije, visokog pritiska, uvođenje pravilne ishrane, fizičke aktivnosti i dr.), a potom se primenjuje medikamentozna terapija za prevenciju napada. Od lekova obavezan je nitroglicerin, povoljan efekat daju beta blokatori, antiagregaciona terapija, uz obavezno lečenje i pridruženih bolesti.

Što se radne sposobnosti obolelog od angine pektoris tiče, ona zavisi pre svega od vrste posla kojim se bavi i stepena fizičkog opterećenja pri obavljanju istog. U vezi sa tim, ako se u toku opterećenja javi angina pektoris, onda oboleli nije spososban za rad koji je jednak nivou ili veći od nivoa pri kome se ispoljavaju ove promene. Ako se simptomi jave u toku lakog stepena opterećenja, takav bolesnik je nesposoban za bilo kakave poslove s fizičkim naporima, a vrlo često i za većinu ostalih poslova, pa ga treba penzionisati. Manji deo ovih bolesnika se može osposobiti za poslove koji ne iziskuju fizičko naprezanje.

Zbog svega gore navedenog, tim specijalista medicine rada Medical Dental Grupa, u sklopu sistematskih, prethodnih i periodičnih pregleda radnika, obavlja pored detaljnog uzimanja anamneze i fizički pregled radnika, laboratorijsku analizu krvi i ekg, kako bi se na taj način dobili precizni podaci o navikama svake osobe i prisustvu pridruženih bolesti, kao i trenutnom zdravstvenom stanju istih. Ukoliko se ustanovi prisustvo nekog patološkog procesa, osoba se dalje upućuje odgovarajućem specijalisti u cilju  adekvatnog postavljanja dijagnoze i blagovremenog lečenja. Isto tako, dobijaju savete o značaju prevencije nastanka kardiovaskularnih bolesti, odnosno, o značaju pravilne ishrane, korigovanju telesne težine, ukoliko problem gojaznostii postoji, o značaju fizičke aktivnosti, izbegavanju stresa i značaju lečenja pridruženih bolesti.